Hrvatska je zemlja bogata povijesnim dvorcima i kurijama, no većina ih nije adekvatno obnovljena ili korištena u komercijalne svrhe. Prema podacima Ministarstva kulture i medija, u Hrvatskoj postoji preko 1500 dvoraca i kurija, ali samo manji dio je u funkciji turističkog smještaja. Na području 14 županija kontinentalne Hrvatske evidentiran je 101 dvorac upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Od ukupnog broja dvoraca, 54 su u vrlo dobrom ili zadovoljavajućem stanju, dok 24 zahtijevaju obnovu zbog manjih problema s konstrukcijom ili vlagom. Preostalih 23 dvorca nisu u funkciji i nalaze se u lošem ili vrlo lošem stanju, što često uključuje urušavanje dijelova zgrade poput krovišta. Vlasnička struktura ovih dvoraca je raznolika: 38 ih je u privatnom vlasništvu, 36 u vlasništvu općina ili gradova, 12 u državnom vlasništvu, a 15 pripada različitim udrugama, vjerskim organizacijama i sličnim institucijama. Ova raznolikost vlasništva utječe na mogućnosti obnove i održavanja dvoraca.
Dvorci-hoteli predstavljaju ekskluzivnu nišu u hrvatskoj turističkoj ponudi. Trenutno je samo nekoliko dvoraca uspješno prenamijenjeno u luksuzne hotele, a među najpoznatijima su:
- Dvorac Gjalski – popularan za vjenčanja i luksuzna događanja.
- Dvorac Martinis Marchi na otoku Šolta – kombinacija luksuznog smještaja i vrhunskog restorana.
- Dvorac Jurjevec – noviji primjer revitalizacije kulturne baštine u svrhu luksuznog turizma.

Usporedba dvoraca-hotela s klasičnim hotelima
U usporedbi s konvencionalnim hotelima, dvorci-hoteli nude:
- Ekskluzivnost – manji broj soba, personalizirana usluga i autentično iskustvo.
- Višu prosječnu cijenu noćenja – luksuzni ambijent i jedinstvena povijest povećavaju percipiranu vrijednost.
- Specijaliziranu ponudu – gastronomija inspirirana povijesnim receptima, tematske ture, organizacija događanja.
- Specifičnu klijentelu – goste koji traže boutique iskustvo i imaju veći platežni kapacitet.
Slovenija ima aktivniju strategiju iskorištavanja dvoraca u turizmu. Prema podacima Slovenske turističke organizacije, od oko 500 povijesnih dvoraca, njih 15-ak funkcionira kao hoteli ili luksuzni smještajni objekti. Slovenska strategija fokusira se na održivu obnovu i povezivanje dvoraca s lokalnim kulturnim i gastronomskim turizmom, što rezultira visokom popunjenošću i prepoznatljivošću na europskoj razini Mađarska ima izuzetno razvijeno tržište dvoraca-hotela. Prema podacima Mađarske turističke agencije, od 1000 dvoraca, njih više od 30 funkcionira kao hoteli. Mađarska ulaže značajna sredstva u obnovu dvoraca putem javno-privatnog partnerstva, a vlada nudi subvencije investitorima za očuvanje kulturne baštine u svrhu turizma.
Izazovi dvoraca-hotela
Unatoč atraktivnosti i potencijalu dvoraca-hotela, njihovo održavanje i obnova predstavljaju značajne izazove. Prvenstveno, obnova ovih povijesnih objekata iziskuje visoke troškove zbog potreba za specijaliziranim građevinskim materijalima i radovima koji moraju zadovoljiti konzervatorske standarde. Nadalje, operativni troškovi su viši nego kod klasičnih hotela zbog potrebe za stalnim održavanjem povijesnih elemenata, visokih troškova grijanja i energetske neučinkovitosti. Sve to može otežati dugoročnu financijsku održivost dvoraca-hotela bez značajne podrške kroz subvencije ili strategije diferencijacije na tržištu.
Trendovi i stanje tržišta dvoraca-hotela u Europskoj uniji
U Europskoj uniji, dvorci-hoteli predstavljaju značajan segment luksuznog turističkog tržišta, privlačeći goste željne jedinstvenih i autentičnih iskustava. Ovi objekti često kombiniraju bogatu povijest s modernim luksuzom, pružajući gostima nezaboravan boravak.
Prema izvješću o hotelskoj industriji u Europi, postoji nekoliko ključnih trendova koji oblikuju tržište dvoraca-hotela:
- Porast potražnje za jedinstvenim iskustvima: Putnici sve više traže smještaje koji nude autentična i nezaboravna iskustva, što dvorci-hoteli mogu pružiti kroz svoju povijest i arhitekturu.
- Integracija tehnologije: Gosti očekuju moderne pogodnosti poput besprijekornog Wi-Fi-ja, pametnih soba i digitalnih usluga, čak i u povijesnim objektima.
- Održivi turizam: Ekološki osviješteni putnici preferiraju smještaje koji implementiraju zelene prakse, poput energetske učinkovitosti i korištenja lokalnih proizvoda.
- Personalizacija usluge: Korištenje podataka za prilagodbu usluga individualnim preferencijama gostiju postaje standard u luksuznom smještaju.
- Wellness ponuda: Rast interesa za wellness sadržaje potiče dvorce-hotele na integraciju spa centara, programa za opuštanje i sličnih sadržaja.

Preporuke za razvoj dvoraca-hotela u Hrvatskoj
Kako bi Hrvatska iskoristila potencijal svojih dvoraca i kurija te ih uspješno integrirala u turističku ponudu, preporučuju se sljedeće mjere:
- Mapiranje i valorizacija objekata: Detaljno identificirati sve dvorce i kurije, procijeniti njihovo stanje i odrediti one s najvećim potencijalom za prenamjenu u hotele.
- Poticaji za ulaganja: Uspostaviti financijske poticaje, poput poreznih olakšica ili subvencija, za investitore zainteresirane za obnovu i prenamjenu ovih objekata.
- Javno-privatno partnerstvo: Promicati suradnju između javnog sektora i privatnih investitora kako bi se osigurala održiva obnova i upravljanje dvorcima-hotelima.
- Edukacija i promocija: Organizirati edukativne programe i marketinške kampanje koje promoviraju dvorce-hotele kao jedinstvene turističke destinacije.
- Održivi razvoj: Implementirati zelene i održive prakse u obnovi i upravljanju dvorcima-hotelima.
Implementacijom ovih mjera, Hrvatska može revitalizirati svoje dvorce i kurije, obogatiti turističku ponudu i dodatno se pozicionirati na europskoj turističkoj karti.






