Plemići i aristokrati u prošlosti odmarali su na način koji je odražavao njihov status, bogatstvo i društveni položaj. Njihov način odmora bio je raskošan, pažljivo isplaniran i često ispunjen luksuznim aktivnostima. No, osim puke udobnosti i luksuza, odmor plemića imao je i dublju svrhu – bio je to način održavanja društvenih veza, prikazivanja moći te uživanja u umjetnosti, kulturi i prirodnim ljepotama.
Dvorci i ljetnikovci često su bili građeni izvan užurbanih gradskih središta, ali dovoljno blizu da omogućuju lagan dolazak važnim gostima. Ova rezidencijalna utočišta nalazila su se usred prostranih perivoja i šuma, pružajući aristokratima mir i privatnost, daleko od buke i gužve gradskog života. Takva lokacija omogućavala je organizaciju velikih svečanosti, lovačkih druženja i večernjih okupljanja bez ograničenja, ali i uživanje u prirodnim ljepotama i svježem zraku, što se tada smatralo važnim za zdravlje i dugovječnost.
Osim što su bila mjesta za odmor, ova imanja bila su i simbol prestiža – raskošni dvorci, ukrašeni vrijednim umjetninama, finim tapiserijama i zlatnim lusterima, svjedočili su o bogatstvu i društvenom statusu svojih vlasnika. Svaka palača ili ljetnikovac imao je svoj karakterističan stil, od renesansnih i baroknih građevina do elegantnih klasicističkih vila.
Evo nekoliko glavnih načina na koje su aristokrati provodili svoje slobodno vrijeme:
1. Ljetnikovci i dvorci – raskošna utočišta
Mnogi plemići i aristokrati imali su privatne ljetnikovce, vile i dvorce daleko od užurbanih gradskih centara. Ti su objekti bili okruženi prekrasnim perivojima i parkovima, a služili su kao mjesta za opuštanje, lov, gozbe i okupljanje visokog društva.
2. Putovanja i Grand Tours
Mladi aristokrati iz Europe često su odlazili na tzv. Grand Tour, luksuzna putovanja kroz Italiju, Francusku i druge zemlje, s ciljem stjecanja znanja o umjetnosti, kulturi i politici. Putovanja su bila rezervirana samo za najimućnije slojeve, a često su uključivala boravak u najluksuznijim palačama i dvorcima.
Frankopani, jedna od najstarijih i najuglednijih hrvatskih plemićkih obitelji, posjedovali su brojne dvorce diljem Hrvatske, uključujući one na Krku, u Ogulinu i Ozlju. Kao obitelj s jakim vezama s Mletačkom Republikom i Habsburškom Monarhijom, često su putovali u Veneciju i Beč, gdje su uživali u kulturnim događanjima, koncertima i društvenim okupljanjima. Ljetne mjesece provodili su na jadranskoj obali, uživajući u blagodatima Mediterana.
3. Lov i jahanje – omiljena aristokratska razonoda
Lov je bio jedan od omiljenih načina provođenja vremena među plemićima. U velikim šumskim imanjima organizirani su lovački događaji, koji su bili i društveni i zabavni. Uz lov, jahanje i konjičke utrke bile su popularne aktivnosti, a aristokrati su se ponosili svojim plemenitim konjima i vještinama jahanja.
Jedna od najpoznatijih hrvatskih plemićkih obitelji, Zrinski su vladali Međimurjem i velikim dijelom središnje Hrvatske. Imali su raskošne dvorce, poput onog u Čakovcu, gdje su organizirali lovačke zabave i goleme gozbe za europsku aristokraciju. Petar Zrinski i njegova supruga Katarina Zrinska bili su poznati po ljubavi prema književnosti – Katarina je bila jedna od prvih hrvatskih pjesnikinja. Uz to, posjećivali su europske dvorove i sudjelovali u diplomatskim misijama.
4. Balovi i večernje zabave
Organiziranje velikih balova i večernjih okupljanja bio je važan dio aristokratskog društvenog života. Na tim su događanjima plemići uživali u plesu, glazbi uživo i bogatim gozbama, često u svjetlu stotina svijeća u dvoranama ukrašenima zlatom i baršunom.
Iako je bio vojni vođa i ban, Josip Jelačić dolazio je iz plemićke obitelji i imao je vlastiti dvorac u Zaprešiću. Ondje je provodio mirne trenutke, uživajući u prirodi i lovu. Također, redovito je putovao u Beč, gdje je boravio na dvoru Habsburgovaca i sudjelovao u njihovim luksuznim društvenim okupljanjima.
5. Termalne kupke i wellness odmor
Mnogi plemići su se opuštali u termalnim kupalištima i lječilištima, poput onih u Karlovym Varyma u Češkoj, Baden-Badenu u Njemačkoj ili Bathu u Engleskoj. Smatrali su da prirodne termalne vode imaju ljekovita svojstva, a istovremeno su to bila omiljena mjesta za društvene susrete i uživanje u luksuzu.
Grofska obitelj Pejačević, poznata po svom utjecaju u Slavoniji, imala je nekoliko raskošnih dvoraca, od kojih je jedan od najpoznatijih onaj u Našicama. Bili su veliki pokrovitelji umjetnosti i kulture, a Dora Pejačević, jedna od prvih hrvatskih skladateljica, odrasla je upravo u tom okruženju. Pejačevići su često posjećivali poznata europska lječilišta, poput Karlovyh Vary u Češkoj i Baden-Badena u Njemačkoj, gdje su uživali u termalnim kupkama i luksuznim odmaralištima.
6. Književnost, umjetnost i filozofske rasprave
Aristokrati su često posjedovali bogate knjižnice i provodili sate čitajući literaturu, proučavajući filozofiju ili raspravljajući o aktualnim političkim i umjetničkim temama. Mnogi su podupirali umjetnike i skladatelje te organizirali privatne koncerte i predstave u svojim rezidencijama.
7. Putovanja rijekama i morem
Uz kopnena putovanja, plemići su često uživali u krstarenjima rijekama i morima na raskošnim jahtama i brodovima. To su bile prilike za istraživanje novih teritorija, ali i za luksuzne zabave na vodi.
Aristokratski način odmora bio je kombinacija luksuza, kulture i hedonizma, a njihov stil života inspirirao je mnoge današnje luksuzne hotele, ljetnikovce i wellness centre.
Danas imate priliku doživjeti kako su nekad odmarali plemići u hotelu Dvorac Jurjevec. Uživajte u raskošnim večerama, opuštanju u dvorskom wellnessu i ambijentu koji odražava aristokratski duh prošlih vremena.
